U utorak, 16. lipnja 2026., u multimedijalnoj dvorani Instituta društvenih znanosti Pilar održano je predstavljanje knjige Podno Ličke Plješivice: Zavalje kao zavičaj oblikovan granicom – pamćenje, identitet i svakodnevica u uspomenama Luke Marjanovića i Petra Žagara.
Knjigu su predstavili njezini recenzenti: prof. dr. sc. Željko Holjevac, doc. dr. sc. Marko Šarić i dr. sc. Filip Škiljan, znanstveni savjetnik, dok je o nastanku i budućim planovima vezanim uz istraživanje zavaljske baštine govorio urednik Želimir Prša.
Među uzvanicima bili su i Milan Bošnjak, predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te potomci Luke Marjanovića – praunuka Melita Iveković i praunuk Radovan Marjanović Kavanagh.
Milan Bošnjak istaknuo je kako je dobro upoznat s radom Udruge Podplješivički graničari još od njezinih početaka, kada je djelovala pod nazivom Udruga bivše općine Zavalje. Naglasio je da, iako se udruga danas znanstveno-istraživački bavi širim prostorom Like, njezin nukleus ostaje Zavalje, mjesto iz kojega je proizašla. Podsjetio je kako je Zavalje političkom odlukom, a ne voljom stanovništva, izdvojeno iz Like i Hrvatske te pripojeno Bosni i Hercegovini. Upravo zbog činjenice da se nalazi unutar granica Bosne i Hercegovine, projekti usmjereni na prostor Zavalja ispunjavaju uvjete za prijavu na natječaje Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Istaknuo je da je udruga već dvaput ostvarila potporu toga Ureda te izrazio uvjerenje da ona neće izostati ni ubuduće, s obzirom na kvalitetu dosadašnjih projekata.
Radovan Marjanović Kavanagh izrazio je zadovoljstvo objavljivanjem knjige te podsjetio na važnost lika i djela Luke Marjanovića, koji je tijekom života bio rektor Sveučilišta u Zagrebu, četverostruki dekan Pravnog fakulteta, saborski zastupnik, predstojnik Sudbenoga stola i sakupljač narodnih pjesama. Naglasio je kako Luka Marjanović još uvijek nema ulicu u Zagrebu te dodao da bi najmanje što zaslužuje bila spomen-ploča na kući u kojoj je živio. Zahvalio je Udruzi Podplješivički graničari na spremnosti da se uključi u inicijativu za imenovanje ulice i postavljanje spomen-ploče, kao i na planovima za organizaciju znanstvenoga skupa posvećenog njegovu životu i djelu.
Govoreći o knjizi, recenzenti su istaknuli njezinu važnost za razumijevanje povijesti, identiteta i svakodnevice podplješivičkoga kraja.
Željko Holjevac naglasio je da je Zavalje primjer zavičaja oblikovanog granicom. Istaknuo je kako su promjene državnih granica od kraja 18. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća snažno utjecale na pamćenje, identitet i svakodnevni život lokalnoga stanovništva. Prema njegovim riječima, zapisi Luke Marjanovića i uspomene fra Petra Žagara predstavljaju dragocjen doprinos poznavanju povijesnih procesa i identitetskih obilježja toga kraja.
Marko Šarić istaknuo je da osobna želja autora da vlastita sjećanja prenesu budućim naraštajima ovom knjigom prerasta u vrijedno svjedočanstvo o jednom prostoru u dva različita vremena. Naglasio je kako memoarski zapisi predstavljaju važan izvor za istraživanja kulturne povijesti i povijesti svakodnevice. Posebno je upozorio na činjenicu da je riječ o gotovo raseljenoj i zaboravljenoj zajednici podplješivičkih Hrvata, koja se kroz ovu knjigu trajno ovjekovječuje na mikrohistorijskoj razini.
Filip Škiljan ocijenio je Marjanovićev tekst izvrsnim primjerom načina na koji osobna sjećanja mogu oživjeti povijest. Istaknuo je da autor ne dokumentira samo svakodnevni život nego oživljava ljude i njihove osobnosti te prikazuje kako su tradicionalne vještine, fizička izdržljivost i domišljatost oblikovali život zajednice. Za Žagarove uspomene rekao je da predstavljaju intimno i toplo svjedočanstvo o prostoru bogatom ljudskim iskustvom, tradicijom i zajedništvom.
Na kraju predstavljanja urednik knjige Želimir Prša istaknuo je kako knjigu ne treba čitati samo kao zbirku uspomena nego kao poziv na promišljanje o ljudima i vremenu kojih više nema. Govoreći o budućim planovima Udruge Podplješivički graničari, naglasio je da Luka Marjanović za udrugu nije samo dio prošlosti nego i dio budućnosti. Najavio je planove za objavljivanje cjelovitoga dnevničkog zapisa Luke Marjanovića te organizaciju znanstveno-stručnog skupa posvećenog njegovu životu i djelu, izrazivši uvjerenje da u tim nastojanjima neće izostati potpora institucija, znanstvenika i svih onih kojima je stalo do očuvanja hrvatske kulturne i povijesne baštine.
