Uz
svesrdnu pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske iz
tiska je izašao trobroj našeg znanstvenog časopisa Podplješivički graničari
2019. - 2020. - 2021. Također dodatno je tiskan i prethodni broj iz 2018.
godine.
Promocija je radi vrućina
premještena za rujan.
Iz predgovora:
Serijska publikacija, odnosno
znanstveni časopis Podplješivički graničari 2019. – 2020. – 2021., kao što se
vidi iz naslova, izlazi kao trobroj. Plan nakladnika Udruge Podplješivički graničari
bio je časopis izdavati godišnje i to s radovima pristiglima sa
znanstveno-stručnih skupova. Na taj način objavljena su prijašnja dva broja u
kojima su bili radovi sa skupova „Zavalje i okolica u prošlosti i sadašnjosti“
i „Plje¬šivica – poveznica Like, Korduna i Pounja“. Pandemija bolesti COVID-19
prouzrokovala je to da su aktivnosti Udruge gotovo prestale, nije bilo
organiziranih znastveno-stručnih skupova, nova godišta časopisa nisu izlazila.
Ipak, uredništvo časopisa je tijekom protekle tri godine prikupilo šesnaest
tekstova koji su objavljeni u ovom trobroju. Značajan doprinos ovom trobroju
dali su mladi povjesničari s područja Like i Korduna koji su svoje diplomske
radove preoblikovali u oblik potreban za objavu u časopisu.
U ovom trobroju objavljeno je
deset znanstvenih radova od kojih su nakon recenzija tri ocijenjena kao izvorni
znanstveni radovi, jedan kao prethodno priopćenje, dva kao pregledni rad i
četiri kao stručni rad. Časopis još sadrži šest radova koje možemo
okarakterizirati kao interpretaciju građe, prilog ili jednostavno osobno
svjedočanstvo minulog vremena.
Unutar ovog trobroja časopisa
radovi su podijeljeni u četiri tematske cjeline. Prvo poglavlje nazvano je
„Tržićka unija 1820. i grkokatolici na području Like i Korduna“. Ovo poglavlje
po prvi put u domaćoj historiografiji donosi prikaz razvoja i nestanka
grkokatoličkih mikrozajednica na području Like i Korduna. Ovo poglavlje
započinje prilogom Željka Holjevca naslova Umjesto uvoda - Ogulinska pukovnija,
koji nema oblik znanstvenog rada, već je to preuzet zaključak njegove knjige o
Ogulinskoj pukovniji iz 2012. godine, ali je vrlo bitan da čitatelj ovog
poglavlja razumije kontekst vremena i prostora. Slijedi članak Doseljavanje
Vlaha u Ogulinski kraj u ranom novom vijeku autora Borisa Nikšića, koji nas
podrobnije uvodi u ovu temu, odnosno rasvjetljava etničke i konfesionalne
promjene tog vremena na području Vojne krajine. Biskupijski vikar žumberački
Križevačke eparhije Danijel Vranešić, uz pastoralne dužnosti, bavi se i poviješću
grkokatolika te je autor rada Grkokatolička crkva u Lici i Kordunu i nastanak
Tržićke unije 1820. godine, koji bismo mogli svrstati u kategoriju „nepoznato o
nepoznatome“. Tragove grkokatolika u Lici i Kordunu prati i rad Tržićka
unija 1820. na marginama crkvene povijesti i historiografije Želimira
Prše, koji ovu „uniju“ promatra kroz kontekst vremena odnosno postupke
pravoslavnih i grkokatoličkih biskupa početka 19. stoljeća. Ovo poglavlje
završava radom Ive Mišura koji nije striktno vezan uz samu temu poglavlja, ali
tematski obrađuje isto jedan neuspjeli pokušaj „unije“ u 20-im godina 20.
stoljeća. Naslov rada je Reformni pokret nižeg klera nakon Prvog svjetskog rata
kao pokušaj unije hrvatskih katolika s pravoslavcima.
U drugom dijelu „Demografske teme i dileme“ prvi je rad dorađeni diplomski rad koji je napisala Tea Kasumović Stanovništvo Like u razdoblju osmansko-hrvatskih ratova. Posljedice ovog važnog fragmenta ličke povijesti, osjećamo sve do danas. Drugi, odnosno posljednji rad u principu govori o posljedicama osmanskih osvajanja, a autor mu je Marko Kolić. Rad je nastao kao seminarski rad na studiju, a autor ga je doradio i objavio kao znanstveni članak naslova Popis Like i Krbave 1712. godine: neke demografske karakteristike tadašnjeg stanovništva na primjerima Mogorovića i Pazarišta.
Treći dio naziva
„Olovne godine 19. i 20. stoljeća“ započinje radom Nikole Tominca Ličani u
okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine, koji je prethodno objavljen u
mostarskom časopisu Hercegovina, ali objavljujemo ga i u našem časopisu s
obzirom na to da tematski obrađuje područje Bihaća, ali i historiografski još
uvijek nedovoljno istraženu temu. Uvelike historiografski nepoznatom temom bavi
se i rad Društveni nemiri u Ličko-krbavskoj županiji potkraj 1918. godine
autorice Kristine Maratović također je dorađeni diplomski rad u koji je, kako
se vidi, uloženo jako puno truda. Igor Vukić za ovaj trobroj poslao je rad
naslova Brušanin Ivica Brkljačić – manje poznati zapovjednik logora u
Jasenovcu, koji u principu donosi biografiju Ive Brkljačića potkrijepljenu
arhivskim izvorima, nedostatak dublje analize očito je poticaj i samo autora za
nastavak istraživanja ove kontroverzne tematike. Uništavanje knjižnica u Lici
na linijama razgraničenja za vrijeme Domovinskog rata rad je Daniele Prše, koji
donosi podatke o razmjerima štete. Tekst je dobro strukturiran, ali ostaje
„žal“ što autorica nije obradila područje cijele Like.
Posljednji dio „Tragovima zavičaja – tragom sjećanja, arhiva i zaboravljenih fotografija“ predstavlja nekoliko radova koji su objavljeni kao poticaj odnosno građa (izvori) za daljnja istraživanja. Želimir Prša interpretira novinski članak iz 1938. godine, koji donosi crtice iz života stanovnika prostora od Slunja do Zavalje i s pravom nosi naslov Jedan zaboravljeni/pronađeni novinski članak o putu iz Karlovca do Zavalja. Svojevrsni „povratak u prošlost“, odnosno sredinu 20. stoljeća donosi nam interpretacija obrasca etnološkog istraživanja Skočaj sredinom 20. stoljeća u sjećanjima jednog Skočajca autora Ive Mišura te iscrpan autobiografski (neobjavljeni) zapis pokojnog fra Andrije Zirduma Sjećanja iz Bihaća (1964.–1965.). Posljednja dva rada pisma su upućena uredništvu časopisa koja govore o djelovanju udruga raseljenih župljana župe Zavalje. Djelovanje Zavičajnog kluba Hrvata „Lička Plješevica“ Zagreb (1992. – 2004.) uputio nam je Mile Mlinarić, a tekst Lička izvorna skupina „Plješevica“ Zagreb Martin Hećimović. Naposljetku, u zborniku se nalaze i fotografije koje je prikupila Udruga Podplješivički graničari.
A za kraj još nekoliko riječi zahvale. Hvala svim autorima članaka, recenzentima radova, članovima uredništva, lektorici, članovima upravnog odbora te svima drugima koji su na bilo koji način, pa makar i samo savjetom, doprinijeli izdavanju ovog trobroja.
Velika hvala i našem donatoru Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je i ovaj put prepoznao naš rad te nam dodijelio, za njih možda nevelika, ali za našu udrugu vrijedna financijska sredstva bez kojih bi ovaj trobroj vjerojatno još uvijek čekao na svoj izlazak. Za razliku od prethodnih brojeva, u kojima su uvelike dominirale teme iz povijesti Zavalja i Bihaća, u ovome izdanju tematske cjeline su u najvećoj mjeri prebačene na prostor Like, naše značajne, nažalost iseljeničke i demografski opustošene regije. Naša prethodna, a sigurno i ovo izdanje, dospjet će u ruke naših iseljenih Hrvata od Australije pa do Kanade te tako ojačati njihove veze i izraženu sentimentalnost prema ličkom zavičaju.
Pred Udrugom Podplješivički
graničari i uredništvom ovog časopisa nalaze se brojni izazovi. Sa svakim se
brojem trudimo poboljšati kvalitetu našeg časopisa i nadamo se da u tome
uspijevamo. Najviše nas veseli što smo prepoznati od strane onih malih, običnih
čitatelja koje zanima povijest njihova zavičaja, ali i samih povjesničara.
Renome koji je dosad postigao ovaj časopis u hrvatskoj historiografiji, uz
daljnje poboljšanje kvalitete, zasigurno ima svijetlu i uspješnu
budućnost.